O nama

Povijest društva

"Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo "Zoranić" djeluje od 1908. godine, kad se iz Hrvatskog društva Sokol (osnovanog 1885), izdvojila pjevačka sekcija. Na osnivačkoj skupštini održanoj 21. travnja 1908. godine odlučeno je da se Društvo nazove imenom autora prvog hrvatskog romana, Petra Zoranića, u čast 400-te obljetnice njegova rođenja

Tijekom svoje iznimno bogate povijesti Zoranić je djelovao kroz različite vokalne i instrumentalne sastave, a već u prvoj godini postojanja pokrenuo je i svoju "pjevačku i glazbenu školu", prvu u Dalmaciji. Prvi i Drugi svjetski rat zaustavili su mu zamah, a rad je obnovljen 1945. godine. Djelatnost tada širi i na glazbenu, diletantsku i baletnu sekciju. Premda tako intezivna aktivnost donekle splašnjava 50-tih godina, Zoranić nikada ne prestaje biti sudionikom društvenih, političkih i kulturnih manifestacija u Zadru i njegovoj široj okolici, a zbog svojih umjetničkih dometa, rado viđenim gostom i u brojnim drugim sredinama. U jednom razdoblju u Zoraniću su djelovali dječji te omladinski zbor, više godina s uspjehom je radila dramska sekcija, a nekoliko posljednjih desetljeća, uz mješoviti zbor u radu Društva aktivno djeluju klape - gotovo deset godina "Zadranke", koja je u Zoraniću i osnovana, potom dva desetljeća "Intrade" i od prije četiri godine klapa "Petar Zoranić" sastavljena od članova zbora.

Pjesma nije zamirala ni u najtežim danima Domovinskog rata. Kada je razorena Kneževa palača gdje je i Zoranić imao prostorije, prešlo se u Providurovu palaču, a kad su granate padale preblizu i prečesto, pjevalo se u skloništu. Unatoč ratu "Zoranić" niže nastupe i koncerte u Zadru, Ninu, Pagu, Rijeci, Zagrebu, gostuje u Italiji, Austriji, odlazi na natjecanja. U skloništu je pripremljen i nastup za pamčenje - sudjelovanje s još šest europskih zborova i velikim orkestrom u izvedbi Mahlerove Osme simfonije Grazu, lipnja 1993. Dvije godine kasnije na natjecanju u njemačkom gradu Zwickau, pored srebrne plakete, Zoranićev zbor pod ravnanjem maestra Antuna Doličkog, osvaja i posebnu nagradu za najbolju izvedbu skladbe 20. stoljeća – "Zora puca" svog, od veljače 2009. godine, počasnog člana Igora Kuljerića. Nagrade se donose i s drugih natjecanja, zbor redovito sudjeluje na natjecanju hrvatskih pjevačkih zborova (Zadar, Rijeka, Zagreb, Novi Vinodolski, Novigrad Istarski), na inozemnima (Beč, Budimpešta, Veszprem, Bratislava) kao i na Danima duhovne glazbe Cro Patria u Splitu. Na gostovanja se odlazi diljem Hrvatske te u brojne europske države.

U dugoj povijesti Zoranića izmijenili su se brojni dirigenti, a najdulje je zbor vodio maestro Antun Dolički kojega je nakon 27 godina, 2006. zamijenio mladi, ali već nagrađivani pijanist, profesor u Glazbenoj školi Blagoja Berse, Jurica Šoša. Zoranić vježba u prostorima Providurove palače koju će morati napustiti kad počne njeno uređenje. Kao i prije 100 godina djeluje u cijelosti na bazi amaterskog rada. Tradicionalno njeguje hrvatsku kulturnu baštinu te prihvaća izazove suvremenog glazbenog izričaja nastojeći dostići vrhunske domete amaterskog stvaralaštva.

Uloga ovog Društva u glazbenom i uopće kulturnom životu Zadra i šire zadarske regije je nezamjenljiva. Svojom pjesmom desetljećima obilježava sve značajne događaje, sudionik je i nositelj niza programa, svoj grad i Županiju predstavlja u inozemstvu. Zoranić je dio hrvatske kulturne povijesti, posebice povijesti Zadra u kojemu, vjerojatno, nema obitelji koja u proteklim desetljećima u tom društvu nije imala barem jednog svog člana. A svi oni, njih stotine i stotine, mjesecima i godinama marljivo vježbaju kako bi izašli na scenu i svoju ljubav za glazbu podijelili sa slušateljima te dobili njihovo odobravanje i pljesak.

Proslavljajući veliki jubilej, 100-tu obljetnicu HPGD-a Zoranić, njegov je zbor tijekom 2008. godine izveo četiri različita koncerta. Tri su snimljena u živo i stavljena na CD "Zoranić pjeva", na kojem se nalaze izbor skladbi koje je zbor najradije izvodio.

Glazbeni repertoar zbora je vrlo raznolik. Često je ovisio o raznim čimbenicima, poput zadanih skladbi ili glazbenog razdoblja za pojedino natjecanje, te uobičajnoh ograničenja kao što je prigoda, odnosno prostor. Najčešće se nastupa u crkvama (jer mala mjesta i neki gradovi nemaju adekvatnu glazbenu dvoranu), pa se repertoar mora prilagoditi takvom prostru, a ako na raspolaganju nema pratećeg instrumenta, nužno se izvodi a capella repertoar.

Na najecanju Cro Patria 2006. godine, nagrađen je trećim mjestom, odnosno Brončanom Katedralom za izvedbu Gotovčeve Kalvarije. Godinu kasnije na istom natjecanju izvodi Juračićev Psalam Hvalite Boga. Na državnom natjecanju 2007.godine u Novigradu Istarskom, gdje je između ostalog pjevao Brucknerovu Ave Maria i Božičvićev Sonet, Zoranićev je zbor osvojio srebrnu plaketu.

Na prvom obljetničkom koncertu (koji nije snimljen) u travnju 2008. godine, Zbor je izveo Requiem G. Faurea u crkvi sv Marije. Drugi koncert, u a capella izvedbi, održan je u lipnju 2008. godine u crkvi sv. Donata. Na trećem, u listopadu, u koncertn dvorani Sveučilišta, Društvo je ugostilo zborove prijatelje: GZ Brodosplit iz Splita i ŠPD Kolo iz Šibenika. Koncert je bio posvećen Zoranićevim počasnim članovima: Jakovu Gotovcu, Josipu Hatzeu, Borisu Papandopulu i Igoru Kuljeriću. Za najsvečaniji koncert kojim se Zoranić pridružio proslavi Dana Grada Zadra, maestro Šoša se odlučio za monumentalne Krunidbene psalme G.F.Händela koji su bili istinska glazbena kruna obilježavanja jubileja.Zbor je nastupio uz Zadarski komorni orkestar, a dirigirao je Pavle Dešpalj. U glazbeno povijesnom smislu koncert će biti upamćen kao poželjna suradnja dviju značajnih glabenih institucija Grada u kojoj su sudjelovali gotovo svi raspoloživi zadarski glazbenici.

Upravni odbor

SILVIJA ROMIĆ

predsjednica društva
(098/332-155)

FRANKO BOŽAJIĆ

dopredsjednik Društva

ANA LULIĆ

tajnica Društva

JOSIP DŽAPO

rizničar Društva

Upravni odbor:

Franko Božajić, Ivana Strmota, Dragan Stipaničev, Silvija Romić, Ana Lulić, Sara Košta, Mirela Budija, Josip Džapo i Loris Gauta

Nadzorni odbor:

Davorka Mezić, Tea Šegić i Ivan Matešić

Dirigenti

Frano Leder

1908. – 1910.

Milan Balcar

1911. – 1912.

Karel Moor

1912. – 1913.

Vladimir Stahuljak

1914. – 1915.

Šime Dešpalj

1945. – 1946.

Ivo Štajcer

1946. – 1948.

Nikola Jerolimov

1948. – 1965.

Kamenko Berić

1967. – 1974.

Nikola Bašić

1974. – 1975.

Nikolaj Žličar

1975. – 1976.

Slavko Olujić

1976. – 1978.

U ovom razdoblju ponovo se angažiraju Nikolaj Žličar te na kratko i Nikola Bašić

Antun Dolički

1978. – 2006.

Jurica Šoša

2006. - 2016.

Tomislav Košta

2016.

Počasni članovi

Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić je kroz svoju dugu povijest bilo vezano uz mnoge važne osobe. Onima posebno zaslužnima, Društvo je odavalo počast proglašavajući ih svojim počasnim članovima. U proteklih 100 godina, tako, počasnim su članovima Zoranića proglašeni Josip Hatze, Jakov Gotovac, Boris Papandopulo i Igor Kuljerić. O tim velikim imenima hrvatske glazbe i njihovim bogatim biografijama se puno toga zna pa ćemo istaknuti tek neke naglaske o njihovim vezama sa Zoranićem.

Na početku djelovanja temeljni moto društva Zoranić bio je „Hrvatskom pjesmom k hrvatskoj svijesti“. Tih godina Josip Hatze piše patriotski nabijenu operu „Povratak“, a Zoranićev zbor mu, vođen istim patriotskim duhom, već 1912. priređuje koncert u čast i pjevajući njegove skladbe nastupa u Zadru i Splitu. Prema dostupnim podacima oba su konceta bila unaprijed rasprodana i u oba su grada bila proglašena “društvanim događajem godine“. U tim okolnostima, u vremenu širenja hrvatskog duha, ne čudi što je Josip Hatze proglašen prvim počasnim članom Društva.

Sama činjenica da je maestro Jakov Gotovac skladatelj himne našeg društva - „Petar Zoranić“ na tekst Tina Ujevića koji je koristio jezik Zoranićevih „Planina“, dovoljno govori o njegovom doprinosu, iako tu ne prestaju razlozi njegovu povezivanju u „društvo počasnih“. Kroz podatke o koncertima nakon 2. svjetskog rata razvidno je, naime, da se pjesme Jakova Gotovca najradije pjevaju. Zbor je više puta priređivao koncerte njemu u čast – najznačajniji je bio onaj u čast skladateljeve 50-te obljetnice stvaranja i djelovanja, a on im se odužio posvečujući im neke svoje skladbe. Nije na odmet dodati da su njegove domoljubne skadbe hranile hrvatski duh zoranićevaca, a preko njih i zadarskog puka.

U svojem druženju s pjesmom Zoranić se, na čelu s maestrom Antunom Doličkim, posljednja tri desetljeća nikako nije mogao mimoići sa skladbama, možda najdarovitijih hrvatskih autora 20. i 21. Stoljeća – Borisa Papandopula i Igora Kuljerića koji su s našim Društvom rado i često surađivali i posvećivali mu svoje skladbe.

Maestro Papandopulo je prigodom 80-te obljetnice Društva zboru poklonio skladbu „Zadar“ na tekst Slavka Mikolčevića, bio je gost na proslavi tog jubileja te sudjelovao u promociji Zoranićeve ploče. Zbor je došao bodriti i 1991. godine na prvom natjecanju hrvatskih zborova koje se održavalo u Zadru u već prijetećem neprijateljskom okružju.

Prerano preminulom maestru Igoru Kuljeriću, Zoranić duguje mnoge lijepe trenutke. Izvodeći njegove skladbe članovi zbora su zasluživali ovacije na koncertima i nagrade na natjecanjima. Prijateljujući s maestrom Doličkim, Kuljerić je pisao mnoge skladbe za Zoranićev zbor, a zadnju čast nam je učinio kad je svoju skladbu „Blagoslovi Bože Zadar“ , što ju je prethodno napisao za Djevojački zbor, preradio i za naš mješoviti zbor.

Maestro Igor Kuljerić posmrtno proglašen počasnim članom „Zoranića“ Maestro Igor Kuljerić posmrtno je proglašen počasnim članom Hrvatskog pjevačko glazbenog društva Zoranić, odlučeno je 21. Veljače 2008. na godišnjoj skupštini Društva. Kuljerić je umro 20. travnja prošle godine, a tijekom svog umjetničkog djelovanja istaknuo se kao vrsni zborovođa, skladatelj, umjetnički direktor i autor aranžmana za što je nagrađen i brojnim priznanjima. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 1972., Nagrade grada Zadra 1996., nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Hrvatski glagoljaški rekvijem, dvije glazbene nagrade Porin, Zlatne arene za glazbu u filmu "Duga mračna noć" Antuna Vrdoljaka, nagrade Boris Papandopulo te odličja Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Iako rodom iz Šibenika, maestro Kuljerić je bio izuzetno vezan za Zadar te otok Silbu, odakle su mu korijeni. Bio je veliki prijatelj i suradnik "Zoranića", još od srednjoškolskih dana jer je polazio gimnaziju u Zadru. U njegovoj su glazbenoj ostavštini brojna monumentalna glazbena djela, među kojima su i ona napisana upravo za "Zoranić", kao plod suradnje ovog ansambla i skladatelja, a koje se i danas nalaze na repertoaru Zoranićeva zbora. Do prve je izravne suradnje došlo 1973., kad je maestro Kuljerić, na stihove Miroslava Krleže, napisao skladbu "V megli", za mješoviti zbor a cappella. Skladbu su "zoranićevci" pod ravnanjem Antuna Doličkog, ovjekovječili i u fonoizdanju. Slijedi "Galeotova pesan", prema stihovima Vladimira Nazora, nastala 1976., koju je "Zoranić" praizveo, također sa svojim dirigentom Doličkim. Za "Zoranićev" mješoviti zbor maestro Kuljerić je 2004. godine priredio svoju skladbu "Blagoslovi Bože Zadar", napisanu prethodno za Djevojački zbor Glazbene škole "Blagoje Bersa". Najuspješnija suradnja Zbora i maestra, svakako je ona s pjesmom "Zora puca", na tekst Petra Preradovića, praizvedena 13. listopada 1994. u Zadru, pod ravnanjem Doličkog uz klavirsku pratnju Vanje Kuljerić. Dvije godine poslije "Zoranić" je za program izveden na Međunarodnom natjecanju zborova "Robert Schumann" u njemačkom gradu Zwickau osvojio srebrnu medalju, a za izvedbu, u tom programu, Kuljerićeve "Zora puca", dobio i posebnu nagradu za, na cijelom natjecanju, najbolju izvedbu skladbe 20. stoljeća. Osim sa "Zoranićem", Kuljerić je imao jako dobru suradnju i s Djevojačkim zborom, za kojega je, na poznate stihove Josipa Pupačića, napisao i 12-minutnu skladbu "More" s kojom je Djevojački zbor osvajao nagrade i priznanja. Sve su to razlozi da Igor Kuljerić, jedan od najistaknutijih hrvatskih glazbenika koji je ispisao neke od najljepših stranica nove hrvatske glazbe, postane počasnim članom HPGD-a "Zoranić" sa čijim je članovima, posebice dirigentom Doličkim, godinama prijateljevao.

Predsjednici od osnutka

dr. Mirko Perković

1908. – 1913.

prof. Silvije Alfirević

1913. – 1915.

Rikard Nikolić

1918. – 1920.

dr. Vjekoslav Maštrović

1946. – 1948.

prof. Šime Dunatov

1948. – 1949.

Ferrante Kolnago

1949. – 1950.

Vinka Lovričevič

1950. – 1953.

dr. Milan Vladović

1953. – 1954.

Ante Božić

1954. – 1960.

Josip Parić

1960. – 1967.

Ivo Šokota

1967. – 1973.

Borislav Petrović

1973. – 1977.

Radmil Božulić

1977. – 1982.

Zdravko Matulić

1982. – 1985.

prof. Davorka Mezić

1985. – 1994.

mr. Božidar Šoša

1994. – 1998.

Boris Pisanski

1998. – 2002

Asja Bajlo

2002. – 2007.

prof. Davorka Mezić

2007. - 2011.

Josip Ražov

2011. - 2015.

Silvija Romić

2015. -